Spomendan hrvatske knjige slavi se na taj dan jer je prije više od pola tisućljeća, tj. 22. travnja 1501. Marko Marulić, otac hrvatske književnosti dovršio  „Juditu“, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku. 

    Ovo djelo navijestilo je jedinstvo hrvatskoga jezika, a  Marulić je hrvatski jezik primjerio europskim pjesničkim standardima. 

    Dan hrvatske knjige obilježavamo radi promicanja knjige, kulture čitanja, autora i izdavaštva.  

    23. travnja obilježava se kao Svjetski dan knjige i autorskih prava, a proglašen je 1995. na Glavnoj skupštini UNESCO-a, kao simbolični datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega.  

    Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.

    23. travnja se održava i World Book Night (Svjetska noć knjige), godišnja proslava kojom se afirmira ljubav prema knjizi i čitanju, za koju se tiskaju posebne besplatne knjige i dijele svima željnima čitanja. 

   U Noći knjige u knjižarama te brojnim knjižnicama širom Hrvatske od 18 sati do 1 sat  organizirana su brojna događanja –  javna čitanja, potpisivanja knjiga, druženja s autorima, radionice i sl., radi usmjeravanja javnosti na knjigu, u svim njezinim tradicionalnim i modernim oblicima.